U ovoj monografiji prikazani su rezultati istraživanja koja su provedena u okviru 2 znanstvena projekta:

U prvom projektu, Psihosocijalni aspekti psihopatologije u djetinjstvu i adolescenciji cilj je bio utvrditi prevalenciju nekih psihopatoloških pojava u djece i adolescenata u Hrvatskoj, te identificirati kontekstualne rizične i zaštitne čimbenike koji djeluju na razvoj tih pojava. U prve dvije faze projekta provedena su istraživanja na uzorku od preko 3000 ispitanika u 7 gradova Hrvatske (od dubrovačke regije do Slavonije). Sudjelovali su učenici od 5. razreda osnovnih škola do 4. razreda srednjih škola.

U drugom projektu, Psihosocijalni aspekti zdravlja djece i adolescenata, istraživanja su također planirana u skladu s principima kontekstualnog, ekološkog pristupa, te suvremenih teorijskih modela u pedijatrijskoj psihologiji poput modela dječje prilagodbe na tjelesne bolesti Wallandera i Varnija (2004), te teorije obiteljskih sustava autorice Beatrice Wood (2000). Cilj istraživanja bio je utvrditi prevalenciju različitih tjelesnih simptoma i sindroma u djece i adolescenata, te identificirati s njima povezane osobne i kontekstualne rizične i zaštitne čimbenike. U tu svrhu ispitivane su povezanosti između pojavnosti određenih tjelesnih bolesti (astma, poremećaji hranjenja, glavobolje, dijabetes, ponavljajuće abdominalne boli i sl.) i psiholoških osobnih (anksioznost, depresivnost, strategije suočavanja, anksiozna osjetljivost, sklonost somatizaciji, samopoštovanje, samoefikasnost i sl.) i obiteljskih čimbenika (socioekonomski status obitelji, struktura obitelji, kvaliteta obiteljske interakcije, oblici privrženosti i sl.). U istraživanjima su sudjelovali ispitanici u dobi od 9 do 18 godina u 9 gradova Hrvatske