Razumijevanje mucanja — teorijski uvidi i vježbe za bolju komunikaciju s djecom i adolescentima koji mucaju
(Za stručne suradnike u obrazovnom i zdravstvenom sustavu)
| Predavač: | dr. sc. Ines Galić-Jušić |
| Datum održavanja: | 17.05.2024 |
| Vrijeme održavanja: | 9:00-16:00 sati |
| Mjesto: | Miramarska cesta 105, Zagreb |
| Program: | Program |
| Cijena: | 193,75 € Napomena: Na dan održavanja edukacije polaznici mogu kupiti jedan primjerak knjige Ines Galić-Jušić Mucanje - Etiologija, dijagnostika, intervencije uz 30% popusta. |
|
Edukacija je popunjena → Obavijestite me o sljedećem terminu održavanja |
Opis, ciljevi i metode rada u edukaciji:
Sagledavanje mucanja kao neurorazvojnog poremećaja tečnosti govora s početkom u djetinjstvu i razumijevanje u kojim je sve kombinacijama moguće da blaga odstupanja neuronskih mreža jezičnih, govornih, izvršnih motoričkih funkcija, u srazu s emocionalnim odgovorima, dovedu do poremećaja govornoga ritma, temeljni je preduvjet za poboljšanje razumijevanja i ispravnih postupaka svih onih koji se s mucanjem susreću.
Cilj edukacije je razviti na dokazima utemeljeno razumijevanje zašto redukcionistički pristup, podjednako kao i onaj multidimenzionalni, s fokusom na nerazmjer povećanih zahtjeva i ograničenih sposobnosti djeteta, ne osiguravaju razumijevanje što mucanje zapravo jest. Drugim riječima, svođenje područja mogućih uzroka mucanja samo na jedan uzrok, bilo da on dolazi iz jezične i kognitivne obrade, emocionalne reaktivnosti, govorne motorike i usklađenosti organa za disanje ili iz prezahtjevne okoline djeteta, podjednako je nekorisno kao i uzeti konglomerat svih tih područja i ne znati što od toga jest nužno i dovoljno da se pojavi mucanje. Stoga je upoznavanje s tradicionalnim i etiološkim faktorima u mucanju kao i s teorijama koje su obilježile 20. i početak 21. stoljeća ključan preduvjet za razumijevanje učinkovitih postupaka u komunikaciji s djecom i odraslim osobama koje mucaju. Suprotstavljene teorije, poput dijagnozogeničke i najnovijeg trofaktorskog modela, na sasvim drugačiji način objašnjavaju sporno pitanje oko emocija kao modulatora u polju nužnih i dovoljnih uvjeta ili okidača mucanja.
Cilj edukacije je i upoznavanje s najnovijim spoznajama proučavanja emocija, njihovim fiziološkim, motivacijsko-ponašajnim kognitivnim i subjektivnim komponentama i uočavanje razlika između takvih tumačenja i tumačenja emocija kao svjesnih doživljaja ili osjećaja. Posebno će se istaknuti važnost razumijevanja emocija iz kuta sustavne neurobiologije i kognitivne neuroznanosti. Polaznici edukacije bit će upoznati s najvažnijim suvremenim neuroznanstvenim teorijama emocija s posebnim fokusom na neurotransmitere, koji se luče u dijelovima središnjeg živčanog sustava i utječu na pojavu emocija, njihovu izraženost i trajanje pojačavajući utjecaj mikrostresora u komunikaciji djeteta i njegove okoline.
Uz teorijske dijelove cilj je edukacije nizom praktičnih vježbi stvoriti uvjete za razumijevanje govornika i sugovornika u mucanju, iskusiti kako emocije postaju modulatori u polju nužnih i dovoljnih uvjeta ili okidača mucanja te što su opterećenja izvršnih funkcija i radnog pamćenja koja se postižu uputama i komentarima ubačenima „u najboljoj namjeri“ u komunikaciju s djetetom ili adolescentom osobom koja muca. Isto tako, u praktičnim će se vježbama provesti i rad na promjenama iracionalnih vjerovanja koja prate emocionalno zaključivanje vezano uz iskustvo mucanja u govorničkoj i sugovorničkim ulogama djece i adolescenata koji mucaju.
Metode rada u praktičnom dijelu uključuju demonstracije, učenje po modelu i učenje temeljeno na iznošenju osobnog iskustva, diskusije, individualni i grupni rad.
Sagledavanje mucanja kao neurorazvojnog poremećaja tečnosti govora s početkom u djetinjstvu i razumijevanje u kojim je sve kombinacijama moguće da blaga odstupanja neuronskih mreža jezičnih, govornih, izvršnih motoričkih funkcija, u srazu s emocionalnim odgovorima, dovedu do poremećaja govornoga ritma, temeljni je preduvjet za poboljšanje razumijevanja i ispravnih postupaka svih onih koji se s mucanjem susreću.
Cilj edukacije je razviti na dokazima utemeljeno razumijevanje zašto redukcionistički pristup, podjednako kao i onaj multidimenzionalni, s fokusom na nerazmjer povećanih zahtjeva i ograničenih sposobnosti djeteta, ne osiguravaju razumijevanje što mucanje zapravo jest. Drugim riječima, svođenje područja mogućih uzroka mucanja samo na jedan uzrok, bilo da on dolazi iz jezične i kognitivne obrade, emocionalne reaktivnosti, govorne motorike i usklađenosti organa za disanje ili iz prezahtjevne okoline djeteta, podjednako je nekorisno kao i uzeti konglomerat svih tih područja i ne znati što od toga jest nužno i dovoljno da se pojavi mucanje. Stoga je upoznavanje s tradicionalnim i etiološkim faktorima u mucanju kao i s teorijama koje su obilježile 20. i početak 21. stoljeća ključan preduvjet za razumijevanje učinkovitih postupaka u komunikaciji s djecom i odraslim osobama koje mucaju. Suprotstavljene teorije, poput dijagnozogeničke i najnovijeg trofaktorskog modela, na sasvim drugačiji način objašnjavaju sporno pitanje oko emocija kao modulatora u polju nužnih i dovoljnih uvjeta ili okidača mucanja.
Cilj edukacije je i upoznavanje s najnovijim spoznajama proučavanja emocija, njihovim fiziološkim, motivacijsko-ponašajnim kognitivnim i subjektivnim komponentama i uočavanje razlika između takvih tumačenja i tumačenja emocija kao svjesnih doživljaja ili osjećaja. Posebno će se istaknuti važnost razumijevanja emocija iz kuta sustavne neurobiologije i kognitivne neuroznanosti. Polaznici edukacije bit će upoznati s najvažnijim suvremenim neuroznanstvenim teorijama emocija s posebnim fokusom na neurotransmitere, koji se luče u dijelovima središnjeg živčanog sustava i utječu na pojavu emocija, njihovu izraženost i trajanje pojačavajući utjecaj mikrostresora u komunikaciji djeteta i njegove okoline.
Uz teorijske dijelove cilj je edukacije nizom praktičnih vježbi stvoriti uvjete za razumijevanje govornika i sugovornika u mucanju, iskusiti kako emocije postaju modulatori u polju nužnih i dovoljnih uvjeta ili okidača mucanja te što su opterećenja izvršnih funkcija i radnog pamćenja koja se postižu uputama i komentarima ubačenima „u najboljoj namjeri“ u komunikaciju s djetetom ili adolescentom osobom koja muca. Isto tako, u praktičnim će se vježbama provesti i rad na promjenama iracionalnih vjerovanja koja prate emocionalno zaključivanje vezano uz iskustvo mucanja u govorničkoj i sugovorničkim ulogama djece i adolescenata koji mucaju.
Metode rada u praktičnom dijelu uključuju demonstracije, učenje po modelu i učenje temeljeno na iznošenju osobnog iskustva, diskusije, individualni i grupni rad.